Nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević rekao je na sastanku Komiteta zamjenika stalnih predstavnika pri Alijansi 17. marta u Briselu da se za atlantske integracije na terenu vodi partijska kampanja, te da će članstvo u NATO ostati opredjeljenje i nakon smjene vlasti u Crnoj Gori. To otkriva informacija o učešću Veska Garčevića, nacionalnog koordinatora za NATO, na sastanku Komiteta zamjenika stalnih predstavnika NATO, u Briselu 17.marta 2015. godine, čiji sadržaj „Dan” ekskluzivno objavljuje. U pitanju je sastanak u Briselu o čijem održavanju Vlada nije informisala javnost, to jest, nije bilo saopštenja o toku sastanka.
Nastavak afere „Depeša” donosi podatak da je Garčević 17. marta kazao ambasadorima članica NATO da članstvo u toj alijansi ostaje opredjeljenje koje se neće mijenjati, čak iako na sastanku ministara u decembru Crna Gora ne dobije poziv za članstvo.
– Nacionalni koordinator za NATO, amb. V. Garčević učestvovao je na sastanku NATO komiteta na nivou zamjenika stalnih predstavnika posvećenom pitanju podrške javnog mnjenja. Sastankom je predsjedavao pomoćnik GS NATO za politička pitanja i politiku bezbjednosti Tarasivulus Stamatopulos, a kratko izlaganje u uvodnom dijelu imao je i vršilac dužnosti pomoćnika GS za javnu diplomatiju (PDD) Ted Vajtsajd. Otvarajući sastanak, Stamatopulos je podsjetio da je podrška javnosti za članstvo jedan od najvažnijih zadataka koje Crna Gora treba da ispuni u ovoj godini kada se očekuje odluka o njenom pristupanju Alijansi – navodi se u tekstu informacije, koju su sačinili šef misije pri NATO Dragana Radulović i sekretar misije Dragana Vešović.
Kako se ukazuje, Stamatopulos je naglasio važnost pitanja povećanja javne podrške integraciji u NATO u Crnoj Gori za članice ovog saveza. Vajtsajd je s druge strane istakao da Odsjek za javnu diplomatiju (PDD) podržava aktivnosti za podizanje podrške javnosti Crne Gore kroz razne projekte, uključujući NVO, NATO info-centar, posjete predstavnika crnogorskog društva sjedištu NATO i slično.
– Istakao je da je za ovu godinu takođe planirano da se radionica o društvenim mrežama pod pokroviteljstvom PDD organizuje u Crnoj Gori, kao i posjeta NATO broda jednoj od crnogorskih luka, te izrazio podršku ideji da se posjeta (Sjevernoatlantskog savjeta) NAC organizuje tokom septembra, što bi sa aspekta javne diplomatije bio dobar tajming – navodi se u povjerljivoj diplomatskoj informaciji Misije Crne Gore pri NATO i Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI).
Navedeno je da je Garčević detaljno predstavio koncept medijske kampanje za podizanje javne podrške članstvu Crne Gore u NATO, započete u januaru 2015. godine. Osvrnuo se na razloge pada javne podrške u periodu nakon Velsa, ističući da su na to, između ostalog, uticale kriza u Ukrajini, lokalni izbori, neispunjena očekivanja sa samita, kao i smanjene aktivnosti tokom ljeta.
– Pojasnio je da je trenutna kampanja koncipirana na osnovu dubinskih istraživanja koja su pokazala da su crnogorski građani po pitanju vrijednosti velikom većinom opredjeljeni ka Zapadu i da je percepcija Rusije uglavnom bazirana na istorijskoj i kulturološkoj bliskosti. Zbog toga se poruke kampanje, prije svega, oslanjaju na promovisanje vrijednosti NATO – sigurnosti, prosperiteta, solidarnosti i slično. U definisanju poruka u obzir je uzet i argument o neutralnosti, koji se od protivnika predstavlja kao alternativa NATO članstva, a za šta zapravo ne postoji jasna i valjana argumentacija. U tom kontekstu, detaljno je objasnio i uticaj ruskog pitanja na javno mnjenje, ističući da je u političkom i ekonomskom smislu uticaj Rusije vrlo limitiran – konstatuje se u tekstu diplomatske informacije.
Podvučeno je da je Garčević ambasadorima prenio da su aktivnosti podijeljene na promovisanje vrijednosti kroz medijsku kampanju i nastavak javnog dijaloga koji podrazumijeva direktan kontakt sa građanima i predstavljanje argumenata za i protiv NATO.
– Paralelno je započeta i partijska kampanja na terenu, koja je do sada već pokazala vrlo pozitivne rezultate. Prikazao je i presjek budžeta i troškova kampanje, i istakao da bi posjeta NATO GS (generalni sekretar Alijanse) i NAC pomogle našim naporima za podizanje podrške – piše u povjerljivom vladinom dokumentu.
Ocjenjuje da je, očekivano, dominantno pitanje u intervencijama ambasadora tokom sastanka bilo uticaj Rusije, posebno prisustvo ruske propagande i korišćenje medija za uticaj na NATO kampanju (SAD, Hrvatska, Bugarska, Kanada, Rumunija, Belgija). Navodi se da je nekoliko zemalja istaklo važnost uključivanja svih političkih partija (Slovenija, Mađarska), kao i mogućnost stvaranja zajedničke kampanje koja bi okupila predstavnike pozicije i opozicije koji, bez obzira na različite političke orijentacije, imaju NATO kao zajednički cilj (VB).
– Nekoliko zemalja (Albanija, Slovačka) interesovalo se o efektu koji članstvo Crne Gore može imati na zemlje u regionu, posebno na Srbiju, kao i da li je dijalog Beograda i Prištine imao neki pozitivan odjek u Crnoj Gori. Takođe, bilo je i pitanja o načinu izvještavanja medija o NATO (Hrvatska), i o naučenim lekcijama i slabim tačkama na osnovu dosadašnjeg iskustva (Grčka). Od nekoliko zemalja podržana je ideja da generalni sekretar posjeti Podgoricu i izraženo interesovanje da NATO i zemlje članice pomognu u kampanji – ističe se u povjerljivom dokumentu.
Objašnjava se da je Garčević u odgovorima posebno podvukao da je potrebno adekvatno razumjeti domete ruskog uticaja u Crnoj Gori. U tom kontekstu je, kako se tvrdi, pojasnio da uticaj postoji, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, ali da ga ne treba prenaglašavati.
– Pojasnio je da je uticaj osjetan kroz djelovanje određenih NVO i Srpske pravoslavne crkve, ali da ruski mediji ne postoje u Crnoj Gori i da relativno mali broj ljudi govori ruski pa samim tim i ne postoji velika mogućnost medijske propagande. Podvukao je da u tom smislu važno razumjeti razliku između Crne Gore i zemalja poput Moldavije i Ukrajine, gdje postoji prostor za ovakvo djelovanje. Podsjetio je da se Crna Gora u skladu sa svojim strateškim opredjeljenjem priključila poziciji EU po pitanju sankcija Rusiji. Istakao je da je opozicija prilično aktivno uključena u kampanju, da je nedavno organizovana konferencija koja je okupila sve predstavnike parlamentarnih političkih partija i da će sličnih događaja biti još tokom godine – potencira se u informaciji.
Takođe, kako se navodi, Garčević je naglasio da u suštini dobar dio opozicionih partija podržava evropsko i evroatlantsko opredjeljenje Crne Gore, i da ga neće dovesti u pitanje ukoliko dođe do smjene vlasti.
– U tom kontekstu, naglasio je da je NATO dugoročno opredjeljenje Crne Gore, i da se ono neće promijeniti pod bilo kakvim pritiskom, kao ni ukoliko u decembru ne dobijemo poziv – tvrdi se u iinformaciji.
Zaključeno je ocjenom da je od ključnog značaja pitanje Rusije i njenog uticaja na javno mnjenje, to jest da članice jasno shvate razliku između Crne Gore i bivših zemalja iza gvozdene zavjese, koje imaju rusku manjinu, ruske medije i govore ruski, i gdje je Rusija već aktivna kroz propagandne poruke. M.V.
Dokumenta autentična, istraga u Vladi
Nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević potvrdio je autentičnost diplomatskih depeša o sastancima ministra Igora Lukšića u SAD i Njemačkoj, koje je objavio „Dan”, a potvrdio je i naše informacije da je u Vladi u toku istraga o tome kako su ta dokumenta dospjela u javnost. Garčević je naveo da će „odgovorni biti kažnjeni”.
– Ovo se, bez sumnje, nije smjelo dogoditi. Kada govorimo o karakteru tih dokumenata, to ipak nijesu strogo povjerljiva dokumenta, jer nemaju tu klasifikaciju. U tom pogledu njihova cirkulacija je drugačija, ali se svakako radi o službenoj korespodenciji koja ima određen nivo klasifikacije, i to se svakako nije smjelo dogoditi. U pitanju je veoma težak prekršaj – rekao je Garčević u emisiji RTCG.
On je naveo da su te depeše plasirane na način da su iz konteksta izvađene određene poruke iz njihovog sadržaja koje nijesu odgovarale suštini tih dokumenata.
– Današnja naslovnica „Dana” nam to i pokazuje, jer su naveli da se upućivanje pozivnice odlaže, a to nigdje nije rečeno, niti je bilo ko to izjavio. Sadržaj informacija iz depeša je takav da su naši građani to mogli da vide i čuju od predstavnika organa vlasti, kao i reakcijama naših sagovornika koji su u svakom momentu bili pozitivni prema našim aspiracijama – tvrdi Garčević.
Ministrove neistine
Predsjednik mirovnog pokreta „Ne u rat ne u NATO” Gojko Raičević naveo je da država stvorena na način na koji je stvorena majska Crna Gora ne može iznjedriti bolju diplomatiju nego što je ova.
– Logičan je redosled poteza da je zvanična Crna Gora, nakon što je priznala lažnu državu Kosovo, uvela sankcije Rusiji, protjerala monahe i sveštenike Pravoslavne crkve, izbacila srpski jezik iz škola, pokrala svoje građane – sada prešla na šibicarenje i brutalnu špijunažu – kaže Raičević.
Kazao je da „znamo da je uzaludno očekivati moralni čin ostavke od ministra koji špijunira svoje građane Njemcima, uz to i iznosi neistine, kao što je uzaludno bilo očekivati da za čin veleizdaje odgovara njegov partijski šef”.
Vladu čudi što se Francuska ne izjašnjava
Prema navodima iz informacije, u diskusiji na sastanku 17. marta učestvovalo je 18 zemalja (Mađarska, SAD, Hrvatska, Slovačka, Češka, Slovenija, Britanija, Bugarska, Kanada, Rumunija, Grčka, Italija, Njemačka, Albanija, Belgija, Portugal, Turska i Španija).
– Interesantno je da nije govorila Francuska, iako su imali pripremljenu intervenciju, kao ni Holandija (posle sastanka objasnili su da su odustali jer su drugi već imali izjave slične njima, kao da je pitanje koje su željeli da postave – o Rusiji – postavilo više zemalja članica), koja pitanju podrške javnosti pridaje veliki značaj – piše u povjerljivom dokumentu.
Ocjenjuje se da su intervencije učesnika sastanka uglavnom bile na liniji ocjena da je obezbjeđivanje adekvatnog nivoa podrške od ključne važnosti.
– Pohvaljen je pristup u vođenju kampanje, kao i ukupni napori koje Crna Gora ulaže u sprovođenju obaveza za članstvo u NATO u okviru intenziviranih i fokusiranih razgovora, uključujući i u pogledu vladavine prava i sektora bezbjednosti (Italija se interesovala za Zakon o ANB, iako to nije bila tema sastanka). Članice su zahvalile za non-pejper o rezultatima u četiri oblasti koji je misija distribuirala uoči sastanka i istakli da je važno da sa naše strane redovno izvještavamo o svim aktivnostima – tvrdi se u informaciji.
Milić traži odgovor od Đukanovića
Predsjednik SNP-a Srđan Milić poručio je da je „šamar Crnoj Gori i ono što piše u tim depešama i šamar je da se ne reaguje”.
– Dakle, ako kompletno reagovanje zavisi od toga da li je ministar u ne tako malom ministarstvu tu, pa ne može da reaguje ili ne, onda već se u Vladi Crne Gore personalizovala krivica. Ja ću iskoristiti priliku da tražim od predsjednika Vlade odgovor, jer smatram da je potrebno da odgovori na pitanje da li je ono što se nalazi u tim depešama zvanični stav Vlade Crne Gore – naveo je Milić za TV „Vijesti”.
Lukšić će se izjasniti narednih dana
Funkcioner Ministarstva vanjskih poslova i EU integracija Snežana Radović saopštila je da na sjednici Vlade nije bilo priče o objavljenim diplomatskim depešama.
– Ministar Lukšić je, s obzirom da u četvrtak nije bio u zemlji, najavio da će održati pres konferenciju ili će se svakako obratiti predstavnicima medija i odgovorno objasniti kompletnu situaciju – rekla je Radović.
Lekić: Diplomatija dio partijsko-privatne grupne države
Lider Demosa Miodrag Lekić smatra da se u vezi objavljivanja depeša radi o dvostrukom skandalu – jedan da tako lako cure informacije, koji je manje važan.
– A drugi – sam sadržaj koji smo mogli da pročitamo, što dokazuje iznova da je i diplomatija dio partijsko-privatne grupne države. Dakle, tamo se ne bore za interese nacionalne, nego za određene interese partije – cijeni Lekić.
Kako je rekao, ovakvi sadržaji pokazuju nastojenje predstavnika crnogorske diplomatije da se dopadnu centrima moći.
Lukovac: Država gubi na ugledu
Bivši ministar spoljnih poslova Branko Lukovac navodi da situacije, kao ova sa objavljenim povjerljivim depešama, mogu da ugroze reputaciju Crne Gore u međunarodnoj zajednici. On objašnjava da sve zemlje u svijetu moraju imati povjerljiva dokumenta, navodeći da upravo zato moraju biti dodatno zaštićena, klasifikovana kao državna tajna, strogo povjerljiva ili povjerljiva.
Lukovac kaže da u ovom konkretnom slučaju treba utvrditi da li se u prenosu informacija postupilo u skladu sa pravilnikom i tretmanom takvih informacija, da treba provjeriti kome ambasade sve šalju informacije – da li samo ministarstvu ili još nekim institucijama. On za Atlas TV navodi da je moguće da sistem tehnički nije dobar ili da neko sa informacijom nije brižljivo postupao.